Zone



Zonski sistem parkiranja u Beogradu

Nedostatak parking prostora i preopterećenost saobraćaja u centru predstavljaju tradicionalno neugodan problem svih velikih gradova. Gradske uprave se snalaze na različite načine pokušavajući da ga reše. Primenjuju se raznovrsne mere i propisi, od kojih su neki izuzetno rigorozni. U Londonu i Stokholmu se, na primer, naplaćuje sam ulazak automobilom u najužu gradsku zonu, dok je u gotovo svim evropskim gradovima zadržavanje na uličnim parkinzima vremenski ograničeno.

Beograd nije izuzetak što je potvrđeno i Studijom istraživanja karakteristika parkiranja koju je nedavno uradio Institut Saobraćajnog fakulteta. Pozivajući se na nacrt Generalnog urbanističkog plana Beograda za 2021. godinu, autori Studije navode procenu da će na osnovu prognoziranih veličina: mobilnost stanovnika, stepen motorizacije i prostorne i vidovne raspodele putovanja, broj jednovremenih zahteva za parkiranje u centralnoj zoni Beograda ("krug dvojke") do 2021. god. iznostiti 20.000.

Broj raspoloživih parking mesta u centralnoj zoni ne zadovoljava potrebe korisnika koji moraju da se parkiraju u centru (stanovnici i posetioci neophodni za normalno funkcionisanje sadržaja centra s obzirom na njegovu namenu). Neusaglašenost između broja zahteva i raspoloživog broja parking mesta, uz neadekvatno upravljanje, doveli su do toga da parkirana vozila u Beogradu u najvećoj meri zauzimaju deo uličnih profila namenjen protočnom saobraćaju. U najužem centru grada - 77% svih parkiranih vozila potpuno ili delimično ugrožava pešački saobraćaj, odnosno bezbednost pešaka. Parkiranje u ulicama kojima prolaze vozila javnog gradskog prevoza dovodi do smanjivanja brzine putovanja zbog ulaska i izlaska sa parking mesta, ugrožava bezbednost saobraćaja i narušava kvalitet javnog gradskog prevoza.

Jedno od rešenja problema koje izaziva nedovoljan broj parking mesta je podela gradskog jezgra na zone sa ograničenim vremenom zadržavanja i uvođenje tarifnog sistema za naplatu parkiranja. Odlukom o javnim parkiralištima Skupštine Grada Beograda (18/03 od 07.07.2003. god.), ovakav sistem parkiranja funkcioniše u centralnoj zoni Beograda od 21. novembra 2003. godine.

Područje koje obuhvata krug tramvajske linije broj 2 (ograničen ulicama: Karađorđeva, Pariska, Tadeuša Košćuška, Cara Dušana, Džordža Vašingtona, Ul. 27. marta, Kraljice Marije, Bulevar kralja Aleksandra, Beogradska i Nemanjina) podeljeno je u tri zone vremenskog ograničenja. U zoniranom području naplata naknade za korišćenje javnih parkirališta vršiće se u vremenu od 07 do 21 čas radnim danom, a subotom od 07 do 14 časova, s tim što je parkiranje ograničeno na 60 minuta u prvoj (crvenoj), 120 minuta u drugoj (žutoj) i 180 minuta u trećoj (zelenoj) zoni. Nakon isteka predviđenog vremena za parkiranje, vozač u narednih 30 minuta ne može parkirati u istoj zoni.

Od 29. maja 2006. godine, na osnovu Rešenja o opštim parkiralištima Sekretarijata za saobraćaj, na području grada ograničenog ulicama Savska i Bulevar Oslobođenja, odnosno Nemanjina i Bulevar Franša D'Eparea, sprovodi se sistem zonskog parkiranja sa vremenskim ograničenjem. Ovo područje je podeljeno u dve zone vremenskog ograničenja: žuta zona - ograničena ulicama Savska i Kneza Miloša, tj. Nemanjina i Drinska, i zelena zona - ograničena ulicama Kneza Miloša i Bulevar Oslobođenja, tj. Nemanjina i Bulevar Franša D'Eparea.

 Zonski sistem parkiranja sa vremenskim ograničenjem od 120 minuta, odnosno žuta zona, od 7.maja 2008. godine je proširena na sledeće ulice: Prote Mateje, Alekse Nenadovića, Braće Nedića, Smiljanićeva, Kumanovska, Knjeginje Zorke (od Mekenzijeve, do Bulevara Kralja Aleksandra), Njegoševa (od Beogradske, do Knjeginje Zorke), Krunska (od Beogradske, do Knjeginje Zorke).